Komentar

Još jednom pružena ruka pomirenja Srbije susjedima ostala je visjeti u zraku. Ideja šefa diplomacije Vuka Jeremića da zemlje regije zajednički obilježe stotu godišnjicu balkanskih ratova, koja 'pada' u listopadu, zasada je naišla na blage reakcije susjeda. Na inicijativu je zasada pozitivno odgovorila samo Turska, koja se nada da će isti stav zauzeti i ostale balkanske države.

Ministar Jeremić izjavio je da bi to bila još jedna dobra prigoda za približavanje i produbljivanje suradnje:

"Nije nemoguće stići "od balkanskog rata do balkanskog mira", ali je ključno pitanje imaju li zemlje jugoistočne Europe volju to učiniti, nakon stoljeća političkog sukobljavanja i stalnih ratova. Ono što je potrebno nije samo zajednička vizija i hrabrost lidera, već i da se strateško predviđanje usmjeri ka dobrobiti koju bi čitava regija imala od ovakvog pothvata", čuli smo od Jeremića.

Njegovi kolege iz regije načelno su pozdravili ideju, ali i dodali da bi, prije bilo kakvih dogovora, trebalo detaljno dogovoriti na koji način i gdje bi se priredilo obilježavanje.

"Turska prihvaća i pozdravlja ideju ministra Jeremića. Nadamo se da će i ostale zemlje regije učiniti isto", rekao je za "Novosti" Ali Rıza Çolak, veleposlanik Turske u Beogradu.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić naglasila je da Zagreb ne može zauzeti službeni stav dok ne vidi "program" događanja, hoće li biti organizirano na političkoj ili akademskoj razini ... Sličan odgovor dobili smo i iz diplomatskih krugova i veleposlanstava zemalja koje su sudjelovale u balkanskim ratovima - Bugarska, Crna Gora, Grčka.

"U ovom trenutku ne možemo odgovoriti ni pozitivno ni negativno na inicijativu ministra Jeremića. Ideja će tek biti predmet razgovora u Sarajevu", kaže, za "Novosti", Boriša Arnaut, veleposlanik BiH u Beogradu.

I srpski povjesničari različito komentiraju inicijativu ministra Jeremića

Predrag Marković smatra da je to dobra i ostvariva ideja:

"Iako se borba malih zemalja protiv velike svjetske sile pretvorila u međusobni obračun oko raspodjele teritorija, balkanski ratovi su povijesno mnogo značajniji događaj nego što se misli. Čak i Turska, iako je u ratu bila poražena, ima razloga za obilježavanje ove obljetnice, jer je to bila prekretnica koja ju je iz zaostalog carstva preobrazila u modernu državu."

Marković kaže da i Francuska i Njemačka zajedno obilježavaju primirje u Prvom svjetskom ratu, pa ne vidi zašto to ne bi mogle i Turska i Srbija.

Za povjesničara Milea Bjelajca, bolje je da stogodišnjica balkanskih ratova ostane na obilježavanju među akademskim povjesničarima, jer su rane sukoba u regiji još sveže:

"Obilježavanje na političkoj razini ne bi dalo značajan doprinos boljem razumijevanju prošlosti, već prije njenom oživljavanju na loš način i instrumentalizaciji ovog pitanja", kaže nam Bjelajac.

Istanbul sprema konferenciju

Tijekom ove godine u zemljama regije, ali i Europe, bit će organiziran niz znanstvenih skupova povodom stogodišnjice balkanskih ratova. Te 1912. godine saveznici (Bugarska, Srbija, Grčka i Crna Gora) ratovali su protiv Turske. Akademici i povjesničari okupit će se u Nišu, na skupu koji organizira tamošnje sveučilište, u Vojno-povijesnom institutu u Parizu, ali i u Istambulu, gdje će u listopadu biti upriličena velika konferencija, posvećena balkanskim ratovima.

Izvor: VEČERNJE NOVOSTI

N.P.