Europski parlament je u četvrtak izglasao četverostranačku rezoluciju u kojoj se govori o nedavnim političkim događajima u Mađarskoj. Iako ta rezolucija nema pravne posljedice, politički pritisak na Mađarsku ipak bi mogao porasti.

Sastavit će se parlamentarno izvješće o tome je li mađarski pravni sustav u skladu sa slovom i duhom europskoga prava. Temeljem izvješća Europski parlament može razmisliti hoće li primijeniti tzv. čl. 7. (temeljem kojeg – a na to upućuje rezolucija – može se utvrditi da u danoj državi postoji opasnost za teško kršenje temeljnih prava). O svemu tome Europski parlament odlučio je u četvrtak, nakon što su zastupnici prisutni na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 315 glasa za i 263 glasa protiv, uz 49 suzdržanih izglasali zajednički nacrt rezolucije socijalističke, liberalne, zelene i frakcije radikalne ljevice. (Rivalski nacrt Europske pučke stranke, te Europskih konzervativaca i reformista koji čine stranačku obitelj Fidesza plenarna sjednica nije podupirala.)

Izglasavanjem rezolucije EP je artikulirao svoju „ozbiljnu zabrinutost" zbog stanja demokracije u Mađarskoj, vladavine prava, zaštite manjinskih i socijalnih prava, sustava kočnica i protuteža, te na području jednakosti i zabrane diskriminacije. Prema rezoluciji mađarska vlada treba udovoljiti preporukama, kritikama i zahtjevima Europske komisije, Vijeća Europe i Venecijanske komisije, te uz poštivanje temeljnih vrijednosti i načela Europske unije treba izmijeniti odnosne zakone.

Ljevičarske frakcije Europskog parlamenta s olakšanjem su primile na znanje da je njihov prijedlog rezolucije prihvaćen. Izvorni nacrt je tijekom pregovora s liberalima i zelenima koji su borbeno inicirali aktiviranje članka 7. izmijenjen je, te je tako na kraju rezolucija postala konfrontativnija. Strahovalo se da će tako biti manji broj onih narodnjačkih i konzervativnih zastupnika koji će glasati za, ali na kraju je broj suzdržanih i onih koji su iz suprotnog tabora glasali za bio dovoljan da podnesak „četvorke" postane rezolucijom EP-a. Mi smo i ranije imali saznanja da pojedini njemački i francuski zastupnici pučana ne podupiru bezuvjetno politiku mađarske vlade. (...)

„Zastupnici neovisno o stranačkoj pripadnosti podupiru europske vrijednosti" – izjavila je mađarska socijalistička zastupnica u EP-u Kinga Göncz, te je dodala: Fideszova politika kojom svima žele prijetiti, sve atakirati i poniziti, u EU-u neće uspjeti".

Mađarska zastupnička skupina pučke stranke izglasavanje rezolucije usporedila je s montiranim političkim sudskim procesima. – Rezolucija sadržava točke koje teško krše pravo Mađarske na samoopredjeljenje, te najavljuje mogućnost uporabe čl. 7. Europskog ugovora – tvrde mađarski pučani. – Licemjerno je to što je ljevičarska većina EP-a današnju rezoluciju donijela iako će se usuglašavanja između Europske komisije i mađarske vlade uskoro zaključiti, a u roku od nekoliko tjedana doći će i do izmjene osporenih zakona – stoji u njihovu priopćenju.

U Bruxellesu čekaju odgovore mađarske vlade na postupke Europske komisije pokrenute prije tri mjeseca protiv Mađarske zbog kršenja preuzetih obveza po trima temama – neovisnost središnje banke i ombudsmana za zaštitu podataka, te umirovljenje sudaca. Orbánova vlada je prošli tjedan više puta signalizirala kako je zainteresirana za moguće najbrže rješavanje i da teži k suradnji s Komisijom.

U ime delegacije MSZP-a u Europskom parlamentu Csaba Tabajdi istaknuo je: „Ni u ranijim ni u sadašnjoj rezoluciji nema niti jedne rečenice kojom bi se osuđivalo Mađarsku ili kojom bi se mađarske građane na bilo koji način kritiziralo. Kritika je usmjerena na Orbánovu vladu, koja međutim nije isto što i Mađarska". Šef mađarske grupe socijalista u EP-u naglasio je kako se mogućnost aktiviranja članka 7. samo spomenuo, ali ne stavak koji govori o sankcijama, nego stavak koji govori o monitoringu.

Zastupnici zamolili Komisiju da bude „pas stražar"

U sada izglasanoj rezoluciji zastupnici od Europske komisije traže da „tijesno prati" eventualne izmjene i provedbu određenih mađarskih zakona i da osigura da oni budu u skladu sa slovom i duhom europskih ugovora. Rezolucija dosta široko definira područja čije promatranje traži: da se nadzire neovisnost pravosuđa, točnije da se Državnim sudačkim uredom, državnim odvjetništvom i općenito sudovima upravlja bez utjecaja politike. Nadalje da se ne može samovoljno skratiti mandat neovisno izabranih sudaca; da regulativa oko Mađarske narodne banke bude u skladu s europskim pravilima; da se vrati institucionalna neovisnost ombudsmana za zaštitu podataka, te da se vrati sloboda informacija i da se ista osigura i u primjeni zakona; da se u potpunosti vrati pravo Ustavnog suda da može kontrolirati svaki zakon, podrazumijevajući i zakone o proračunu i porezne zakone.

Izglasana rezolucija kaže nadalje kako tekst i primjena mađarskog zakona o medijima treba osigurati slobodu i pluralizam medija, s posebnom pozornošću na sudjelovanje predstavnika oporbe i civilnih udruga u Vijeću za medije; novi izborni zakon treba biti u skladu sa slovom i duhom zakona EU-a.

Osim toga, smatra važnim naglasiti kako zakon o crkvama i vjerskim zajednicama mora poštivati temeljna načela slobode vjere te se suzdržati od toga da utemeljenje novih crkava uvjetuje odobrenjem dvotrećinske parlamentarne većine.

Rezolucijom se od Europske komisije traži da zatraži mišljenje Venecijanske komisije o cjelini paketa zakona s novim ustavom, prijelaznim odredbama i ustavnim zakonima, te da po tim pitanjima nastavi suradnju s Vijećem Europe.

Komisija ne mora nužno udovoljiti tim zahtjevima. Rezolucija više ima političku no pravnu težinu. Jedini neposredni rezultat jest obveza komisije za građanska prava da podnese izvješće. Podnositelji teksta rezolucije mogu si ipak proknjižiti neki uspjeh: uspjeli su pridobiti potporu, odnosno suzdržanost nekolicine desničarskih zastupnika, a rezolucijom će slučaj Mađarske ostati na dnevnom redu. Liberali i zeleni mogu smatrati posebnim uspjehom da je plenarna sjednica potvrdila i mogućnost primjene članka 7.

Mogućnost međutim zasada ostaje samo mogućnost: aktiviranje članka ne uživa bezuvjetnu potporu ni u redovima socijalista, oni se naime boje da bi to moglo otuđiti mađarsko društvo od Europe.

Izvor: NÉPSZABADSÁG

N.P.