Nezaposlenost u eurozoni raste konstantno iz godine u godinu, trenutno je 16,5 milijuna nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti iznosi 10,4 posto. Najviša stopa nezaposlenosti je u Španjolskoj (22,9 posto) i Grčkoj (19,2). Austrija je na dnu ljestvice (4,1). Hrvatska? Po stopi nezaposlenosti od 17 posto blizu je Grčkoj. HZZO ima registrirano više od 334.000 nezaposlenih. O tome koliko još ljudi radi, a ne prima plaću, prestalo se u hrvatskim medijima govoriti od trenutka kad je Plan bez plana dobio izbore. Bit će da su svi počeli primati plaću, počevši od Kamenskoga, MTČ-a, Jadrankamena, Dalmacijavina, orahovičke keramičke industrije...
Europski krediti nadahnuće prevarantima
No, trebaju li nas neugodni podatci zabrinjavati s obzirom na to da samo što nisu procurili „pristupni fondovi" budući da smo se „vratili kući" iz koje nikad nismo otišli a u kojoj je trenutno 24 milijuna nezaposlenih. Rekao bi Krleža da će Hrvatskom poslije euroreferenduma letjeti pečeni piceki, treba samo pružiti ruku i servirati ih na stol.
Ima, međutim, u svemu tome i originalne crne kronike: „USKOK je pokrenuo istragu protiv petero prevaranata koji su se lažno predstavljali kao osobe koje mogu osigurati bespovratne kredite iz fondova Europske unije namijenjene malim poduzećima i obrtima od kojih su naplatili 420.000 kuna za nepostojeće troškove". U nas kriminal u stopu prati trendove i posljedice političke korupcije. Nitko, naravno, ne će pokrenuti istragu protiv višestranačkoga jednoumlja i zavodljiva uvjeravanja u besplatne pečene piceke kad prihvatimo EU kao nadomjestak za YU.
Maloprodaja pada u Njemačkoj i Francuskoj
Eurostatovim podatcima objavljenima početkom veljače 2012., za razliku od hrvatskih „rezultata anketa", treba vjerovati. Stopa nezaposlenosti u eurozoni već je osam mjeseci iznad 10 posto. U prosincu prošle godine bilo je 751.000 više nezaposlenih negoli u prosincu prethodne godine. S druge strane njemačka stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini u proteklih dvadeset godina.
U prosincu je u Portugalu nezaposlenost porasla na 13,6 posto, dok je u studenome iznosila 13,2 posto. Francuska stopa nezaposlenosti porasla je na 9,9 s 9,8 posto, a u Irskoj je stopa nezaposlenosti skočila na 14,5 posto. U Italiji je dosegla najvišu razinu u proteklih desetak godina i iznosi 8,9 posto. Maloprodaja je u prosincu pala u Njemačkoj i Francuskoj. Od njih se inače očekuje da njihova gospodarstva podupru slabija europska gospodarstava.
Sporazum za niski rast
Visoke stope nezaposlenosti u državama eurozone postaju zabrinjavajuće. Čelnici EU dogovorili su 30. siječnja da će pokrenuti napore za stvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast. U tom pogledu razmatraju mogućnost korištenja 82 milijarde eura iz nepotrošenih fondova proračuna EU u razdoblju 2007. – 2013. Ekonomisti, međutim, očekuju mali napredak u pogledu poticanja zapošljavanja. Očekuje se mali rast. Visoko zadužene države eurozone, međutim, moraju nastaviti s mjerama stroge štednje u okviru tzv. fiskalnog sporazuma.
Neki analitičari, poput onih iz Citigroupa, pakt euročelnika o strožoj proračunskoj disciplini, već su nazvali „sporazumom za niski rast". „Čak i s planom koji podržava rast, rastući jaz između bogatih država sjeverne Europe i onih siromašnijih, manje produktivnih na jugu, zasjenjuje svaku politiku za zapošljavanje EU-a implementiranu od Bruxellesa" – zaključuje Eurostat.
Mladež na udaru nezaposlenosti
„Visoka stopa nezaposlenosti štetna je za europsko gospodarstvo, a nezaposlenost mladih poseban je problem, pogotovo u Španjolskoj gdje skoro polovina mladih ljudi ne može naći stalno zaposlenje" – stoji u Eurostatovu izvješću. Europska komisija smatra da je nezaposlenost mladih „neprihvatljiva" i „alarmantna". U Velikoj Britaniji, koja nije članica eurozone i ima jedno od 10 vodećih svjetskih gospodarstava, nezaposlenost mladih (22 posto) skoro je tri puta veća negoli u Njemačkoj. Ta brojka doseže zabrinjavajućih 24 posto u Francuskoj i 30 posto u Italiji. Što se tiče nezaposlenosti mladih Hrvatska u stopu prati negativne trendove u Europi.
Izvucite nas iz krize
Hrvatska vlada morala bi kod donošenja proračuna voditi računa i o negativnim trendovima u Hrvatskoj, eurozoni i EU. Koliko je to ona objektivno u stanju s obzirom na činjenicu da vrluda i nekoordinirano iskače iz tračnica? Srećom, dok ima oporbu koja ni sama ne zna što joj je činiti budući da je ostvaren „strateški cilj" i da smo se manjinskim referendumom začepljenoga nosa, ponavljam, „vratili kući", i sve dok ima sindikate s kojima može manipulirati na srednjoročne i dnevnopolitičke staze, Milanovićeva vlada može mirno spavati i baviti se sporednim pitanjima.
Od nje se, treba ju neprestano podsjećati, očekuje da izvuče državu iz krize. Prije izbora čimbenici vlade tvrdili su javno: „Imamo plan". Zato je kukuriku koalicija dobila izbore. Nije ih dobila zato da Vlada odustane od tužbe za genocid protiv Srbije, zato da javno objavljuje registre hrvatskih ratnih veterana, zato da šuti na velikosrpske provokacije, zato da ispravno šport i zdravstvo mijenja u neispravni sport i zdravlje, zato da klijentelistički dijeli javne tvrtke kao da je riječ o ratnome plijenu osvajačkih plaćeničkih postrojba.
Vratiti Rojsovu inženjeriju
Vlada se ne snalazi i na drugim područjima. Proizvođači hrane spremaju prosvjede, jer su najavljena velika smanjenja poticaja u poljoprivredi. Hoće li sustav i dalje podupirati uvoznike hrane? Od izbora do danas dva puta su poskupjela benzinska goriva. Vlada se o tome nije ni očitovala, kamoli smanjila trošarine i tako olakšala život građanima.
Na sve to pao je snijeg. Zanimljivo je kako mediji zbog snježnog kolapsa bijesno napadaju splitskog gradonačelnika, a zaobilaze i prešućuju odgovornost vlade zbog kolapsa cijele južne Hrvatske. Vladina pomoć snijegom zametenim područjima svela se na dvjestotinjak vojnika naoružanih lopatama. Gdje je mehanizacija i ljudstvo Rojsove 66. inženjerijske pukovnije? Vratite generala Ćesića u sustav da naučite kako se, među ostalim, čisti snijeg i grade najjeftinije ceste. Ako se surađuje s tuđinskim MMF-om, zašto onda zaobilaziti provjerena domaća rješenja? Hrvatska vojska u proteklih 11 godina, nažalost, svedena je na „mirovne misije". Na nju se ne možemo osloniti ni u elementarnim nepogodama.
Sjeća li se još itko tko je Rojsa i čuvenu inženjerijsku pukovniju Hrvatske vojske ostavio bez posla, mehanizacije i dostojanstva? Bila je to Račanova koalicijska vlada, preteča današnje picek koalicije. Strojevi pukovnije netragom su nestali o čemu bi trebao nešto znati Račanov ministar obrane Jozo Radoš. Ljudstvo pukovnije s tužbama završilo je u Strasbourgu na Europskom sudu za ljudska prava, budući da je nezakonito otpušteno iz vojne službe. I ono se „vratilo kući".
Nenad Piskač
