![suzivot [1024x768]](http://www.komentar.hr/portal/images/groupphotos/1/22/thumb_fceb7a1435b26fb25484f7cc.jpg "suzivot [1024x768]"){kind=small}
Planeta Zemlja je nastala prije oko 4550 milijuna godina, što kao podatak možete uzeti zdravo za gotovo, jednako kao da je stigao iz Biblije ili kakve druge svete knjige, a ne iz rastumačenih geoloških slojeva u Zemljinoj kori. No, ako ste tome skloni, u to promišljanje uvijek možete unijeti i malo strukture, odnosno, za vrijeme od nastanka planeta do danas iskoristiti geokronološke jedinice poput supereoni, eoni, epohe i periodi.
Možete ići u svu složenost te podjele, biostratigrafski i hronostratigrafsku, a možete se zadovoljiti s podijelom na četiri geološka doba od kojih je prekambrijm najduže, prastaro vrijeme, odnosno vrijeme prijekambrijmske eksplozije, za kojim slijede tri fanerozojske ere: paleozoik (staro doba), mezozoik (srednjedoba) i kenozoik (novo doba). No, ako počnete misliti o tome kako je to mnogo godina, pa još zamislite stijene kao točne strukture koje se mijenjaju dok svijet postaje sve stariji, a atmosferu pune plinovi, teško ćete uspjeti vidjeti cijelu skalu. No, možete li zamisliti da je Zemlja stara samo jedan sat? U kojoj minuti je nastao život, u kojoj su životinje izašle iz mora, kada su živjeli dinosauri, a kada je nastao čovjek?
0 minuta
Kao jedna od planeta Sunčevog sustava, formira se Zemlja, vrela, užarena masa koja kruži oko zvijezde. Na njoj nema kisika, bijesne oluje i tektonskih potresa.0 minuta i 30 sekundi
Dok se novi planet hladi, iz otvorenog svemira pogađa je silno zalutalo kamenje. U jednom čudnom astronomskom događaju, sve se mijenja i Zemlji pridružuje jedan trajni kameniti pratilac - Mjesec.
7 minuta
Prijetnja iz svemira je sve manja. Prestaje teško bombardiranje kozmičkog kamenja, a na Zemlji, planetu vode, događa se jedno malo čudo - negdje u njenim oceanima, od organskih molekula nastaje prvi, primitivni život.
13 minuta
Jednostanični život postoji već petsto milijuna, odnosno pola milijarde godina, a sada, na jednom počinje i prva fotosinteza. Primitivna bića sada mogu koristiti Sunčevu toplinu koju pretvaraju u energiju. U prolazu, atmosferu počinje oslobađati nešto sasvim novo - kisik.
29 minuta
Uskoro će se pored dotadašnjih prokariota, pojaviti i nova obitelj stvorenja sa ćelijskom membranom - eukarioti. Nakon još jedne milijarde godina tijekom kojih su svi ovi mikroorganizmi proizvodili kisik, atmosfera Zemlje je sada sasvim zasićena ovim plinom. I klima se mijenja u skladu s ciklusima kruženja oko Sunca, dolaze i prolaze ledena doba. U jednom trenutku zemlja postaje sasvim prekrivena ledom.
53 minuta
Sat se već približio kraju, a osim atmosfere bogate kisikom, nema dramatičnih promjena, sve do trenutka kad dolazi do takozvane kambrijske eksplozije. Pored jednostaničnih organizama, u morskim dubinama najednom nastaje prava šuma beskralježnjaka, obitelji i obitelji novih višestaničnih stvorenja. U međuvremenu, nastaju biljke koje izlaze na kopno i rastu iz zemlje.
|
PALEOZOIK Na početku ove geološke ere, prije oko 542 milijuna godina, Zemlja je djelovala dosta pusto i siromašno. Zapravo, na kopnu uopće nije bilo života, a u vodi su se rađali jednostavni organizmi poput spužve i meduze.No, do kraja paleozoika dogodile su se velike evolucijske i klimatske promjene i slika planete značajno se promijenila. Nastale su ribe, vodozemci i gmizavci, a do kraja paleozoika kopno su naselile biljke i reptili. No, paleozoik se završio velikim izumiranjem živog svijeta o čemu svjedoče ispitivanja geoloških slojeva koji pripadaju ovom dobu. Mada su se vrlo brzo proširili morima, do kraja paleozoika, u permu, i koralji su već gotovo izumrli. No, ponovno se njihov broj povećava u trijasu, a naročito u Juri i kasnijim razdobljima. |
55 minuta
I životinje napuštaju vodu. Sa kambrijskom eksplozijom nastaju prvi kralježnjaci, složeni stvorovi koji će, izlazeći iz vode, zavladati kopnenim svijetom i od kojih će nastati gmazovi, ribe, ptice i sisavci.
57 minuta
Počinje era dinosaura. Svijet nastanjuju razna složena stvorenja, uključujući i sisavce. Ovim srednjim periodom sasvim gospodare najveća od svih bića - dinosaurusi.
|
MEZOZOIK Trijas Ovi reptili koji su dosta sličili sisavcima bili su vrlo masivni, veličine svinje, a imali su svega dva zuba i hranili su se biljkama. Na početku trijasa bio je to najbrojniji kralježnjak na Zemlji, a njegovi fosili koje je čovjek pronašao, uvjerljivo su najbrojniji iz ovog perioda. Smatra se da je listrosaurus bio jedna od rijetkih životinja koja je uspjela preživjeti nepovoljan period koji je nastao po završetku velikog istrebljenja na kraju paleozoika. Zapravo, bio je toliko prilagodljiv na nedostatak kisika, odnosno velike koncentracije ugljičnog dioksida, da je postao dominantna vrsta na Zemlji. No, u trijasu, koji obuhvaća vrijeme od oko prije 245 do oko prije 202 milijona godina, razvio se i ogroman broj beskralježnjaka te plakodonta, morskih kralježnjaka, a pretpostavlja se da je postojalo više od 2000 vrsta školjki. U trijasu su nastali i prvi dinosauri te sitni sisavci, leteći kralježnjaci - pterosaur i biljke cvjetnjaci. Jura Na kopnu žive veliki reptili: ihtiosauri, pleziosaur, kamarasaurusi, apatosaurusi ... uglavnom biljojedi koji se hrane sada veoma raznovrsnim biljem. U juri bujaju mahovine i paprati, a nastaju i velike četinarske šume čiji rođaci još rastu oko nas. Posebno upadljivo je drvo ginka - ovo je "živi fosil", jer su svi rođaci današnje Ginkgo bilobe izumrli. Nastale su ptice koje još imaju mnoge odlike gmazova, a u morima se pojavljuju velike ribe i reptili poput ihtiosaurus (od grčkih riječi riba i gušter) koji naizgled sliči na dupina. Tijekom trijasa ihtiosaurusi su bili kopnene životinje, ali u daljnjoj evoluciji vratili su se u more gdje ih je, posebice u juri, postojao veliki broj. Kreda Na kraju krede dogodilo se još jedno masovno izumiranje vrsta - smatra se da je čak oko polovice vrsta nestalo sa Zemlje. Nestali su dinosauri i većina vodenih reptila (iz tog doba preživjele su kornjače i krokodili). Iza krede, kako joj ime kaže, ostale su velike naslage ostataka umrlih životinja bogatih kalcijevim karbonatom. Kreda je trajala od prije 146 milijuna godina do početka kenozoika, prije oko 65 milijuna godina. |
59 minuta
Doba velikih guštera se okončava za svega 165 milijuna godina, što je u našem geološkom satu period od svega 2 minute. Najednom, prije 65 milijuna godina dolazi do velikog prijeloma - Zemlju pogađa meteor koji sasvim mijenja sliku živog svijeta. Dinosaurusi izumiru, a počinje novo doba - kenozoik.
59 minuta i 58 sekunda
Nastaju prvi ljudi.
|
KENOZOIK Kenozoik je doba "novog života" i nastupio je poslije velikog nestanka vrsta, uključujući i dinosaure. Počeo je prije oko 65 milijuna godina i traje i danas. Ovo je doba sisavaca. Od onih prvih jednostavnijih sićušnih bića iz mezozoika stiglo se do vrlo razgranatih skupina koji žive ne samo na kopnu već i u morima - slonovi, nosorozi, konji, sobovi i bizoni, medvjedi i lavovi. U to doba dominiraju savane i ptice kojih po broju ima duplo više nego sisavaca. Nastaju zmije i glodari. U drugom razdoblju kenozoika, neogenu, nastaje i Homo habilis, naš daleki predak koji je živio u hordama i pravio oruđe od kamena. Poslije paleogena i neogena, u najmlađem geološkom dobu kvartaru pojavili su se čovjekovi preci. Prije oko 100.000 godina živio je Homo neandertalensis, visok i snažan prapovijesni čovjek, koji je naselio Europu i Aziju i koji je znao za porodični život i život u paru. Neandertalac je bio fizički krupan, visine oko 160 centimetra, sa niskim čelom i snažnom vilicom. Živjeli su u pećinama, znali su za vatru i lovili su kopljem. Za neandertalcem je prije oko 40.000 godina slijedio Homo sapiens. |
A.P.
