Petorica najutjecajnijih sudaca Haškog suda dovode u pitanje presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Naime, istražuju je li sud pogriješio kad je generale osudio za prekomjerno granatiranje Knina i drugih gradova u Oluji.

"Ako nije bilo prekomjernog granatiranja onda treba ispitati i postojanje udruženog zločinačkog pothvata", prema pisanju Jutarnjeg lista stoji u dopisu kojega je odvjetnicima Gotovine i Markača poslao predsjednik Haaškoga suda Theodor Meron. On je kao predsjednik Žalbenog vijeća Haaškog suda prije dva tjedna zakazao žalbenu konferenciju u slučaju Gotovina za 14. svibnja. Odvjetnike i tužitelje je pozvao da se na raspravi koncentriraju na četiri pitanja:

Prvo, jesu li suci pogriješili kad su odredili 200 metara kao granicu unutar koje će artiljerijske pogotke smatrati zakonitim.

Slijedi pitanje mora li sudsko vijeće povući druge svoje zaključke ako se odbaci kriterij zakonitosti od 200 metara.

Mora li Haški sud u tom slučaju povući i svoj zaključak o nezakonitom granatiranju.

Te na kraju, treba li odbaciti zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ako se utvrdi da granatiranje Knina niije bilo nezakonito.

Naime u prvostupanjskoj presudi stoji da je 'prekomjernim granatiranjem' HV počinila i zločin prisilnog premještanja, odnosno deportacije stanovništva, što su glavni elementi udruženog zločinačkog pothvata. Ako se ospori 'prekomjerno granatiranje', i 'udruženi zločinački pothvat' pada u vodu.

M.K.