Održan drugi Croatia Business Open Umag
U Umagu je završen poslovni skup “Turizam kao faktor razvoja: Koliko može turistički sektor potaknuti gospodarski rast u Hrvatskoj?” na kojemu su istaknuti stručnjaci govorili o tome kako turizam može postati faktor razvoja gospodarstva.
Turizam je spreman za zaokret i može potaknuti gospodarski rast u Hrvatskoj, zaključak je drugog poslovnog skupa Croatia Business Open Umag koji se u petak pod nazivom “Turizam kao faktor razvoja: Koliko može turistički sektor potaknuti rast u Hrvatskoj?” održao u hotelu Melia Coral Umag u organizaciji Istarske županije i Zagrebačke banke.
Da bi turizam postao veći faktor razvoja gospodarstva potrebno je uz održivost, povećati i njegovu konkurentnost, uz javno privatno partnerstvo, financijsku podršku banaka i strateške projekte u Europi, glavni je zaključak okruglog stola.
Jakovčić: 10 milijuna eura ulaganja u napuštena rudarska okna
„ATP Umag najznačajniji je društveni događaj u zemlji koji dobro pokazuje što suradnja javnog i privatnog sektora može učiniti da bi turizam postao konkurentniji, a tome doprinosi i ovaj skup koji
okuplja ključne ljude iz politike i iz gospodarstva“, pozdravio je okupljene Ivan Jakovčić, župan Istarske županije.
Deset golf igrališta, realizacija projekta Brijuni rivijera, kongresni centar u Poreču, Pula kao kulturni centar i najbolji grad na Mediteranu, pretvaranje napuštenih rudarskih okna na području Labinštine u turističku atrakciju ulaganjem od oko 10 milijuna eura naveo je Jakovčić kao nekoliko budućih projekata čiju realizaciju očekuje u sljedećih deset godina.
Josipović: Svi ministri u funkciji turizma
„Turizam je ključni element razvoja hrvatskoga društva i naš najvažniji izvoz te čestitam organizatorima na raspravljaju o tako važnoj temi“, rekao je Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske otvarajući poslovni skup.
„Gostima možemo ponuditi domaću hranu, naše najbolje umjetnike i sportaše, domaći graditelji mogu sudjelovati u izgradnji i obnovi novih kapaciteta te na taj način turizam postaje interdisciplinarna djelatnost u kojoj sudjeluje svaki sektor gospodarstva i svaki ministar, a vidim da su se gotovi svi ovdje i okupili“, dodao je Josipović.
„Neiskorištene vojne kapacitete što prije treba staviti u funkciju, jer su neki dijelovi naše obale potpuno neiskorišteni, Prevlaka i Kupari samo su neki primjeri lošeg upravljanja“, rekao je Josipović navevši to kao priliku za domaće gospodarstvenike i ulagače.
Mihaljek: Starenje stanovništva i novi turisti iz Indije i Kine izazov za hrvatsku turističku ponudu
„Starenje stanovništva i nova tržišta Kine i Indije veliki su izazovi za hrvatski turizam“, rekao je Dubravko Mihaljek, direktor makroekonomskih analiza iz Banke za međunarodna plaćanja Basel u prvom dijelu skupa.
„Uloga turizma u gospodarstvu ovisi o tome koja se vrsta turizma razvija te kakva je struktura gospodarstva, a u južnoj Europi i u Hrvatskoj još uvijek prevladava masovni turizam u kojem su more, sunce i klima glavni resursi, dok se od alternativnih oblika turizma ostvaruju nedovoljni prihodi“, zaključio je Mihaljek.
Kriza u Europi se nastavlja zbog čega se ne mogu uskoro očekivati ni veći turistički prihodi jer se u krizi lako odustaje od putovanja. S druge strane, visoka cjenovna elastičnost turističkog proizvoda ima za posljedicu da se bira destinacija u odnosu na cijenu.
„Ključni strukturni problem hrvatskog gospodarstva su niska stopa participacije radne snage koja je najniža u Europi, nezadovoljavajuće obrazovanje te neprilagođenost obrazovnog sustava promjenama“, naveo je Mihaljek u svojem izlaganju “Izvori rasta i uloga turizma“ te zaključio da su kulturni turizam te stvaranje nove ponude velike mogućnosti razvoja. „Europsko stanovništvo stari i klasične obitelji s djecom nestaju, a osnovna turistička jedinica su umirovljenici, samci i jedan roditelj s djetetom. Turisti iz Kine i Indije traže drugačiji turistički proizvod te bi trebalo razmisliti kako ih privući i osmisliti novi turistički proizvod“, poručio je Mihaljek.
Anya Niewierra, generalna direktorica Turističke zajednice Južnog Limburga i Predsjednica EDEN-a (Europske destinacije izvrsnosti), svojom je prezentacijom nizozemskog primjera «Park Gravenrode» pokazala kako je turizam omogućio oporavak pokrajine Južni Limburg nakon pada u recesiju, povećao gospodarsku aktivnost i zaposlenost. Niewierra je na konkretnom primjeru pokazala kako entuzijazam cijele poslovne, društvene i političke zajednice može uroditi uspješnim turističkim proizvodom i u
područjima čije turističke komparativne prednosti nisu odmah uočljive te da ima multipliktivni učinak na cijelo gospodarstvo kroz otvaranje radnih mjesta i u drugim djelatnostima.
„Mali i srednji poduzetnici teško dolaze do stranih gostiju, većina stranih ne troši dovoljno i ne poznaje turističku ponudu i zato smo pokrenuli projekt «Like Croatia»“, rekla je Hajdi Ćenan, direktorica turističkog izdavaštva i projekata EPH i prezentacijom novih kanala komunikacije zaključila prvi dio skupa.
Ivandić: Udvostručiti prihode od turizma do 2020.
U drugom dijelu skupa održan je okrugli stol pod naslovom “Kako da turizam postane faktor razvoja hrvatskog gospodarstva?“ na kojemu su sudjelovali predstavnici državne uprave, vodeći istarski i hrvatski gospodarstvenici te turistički djelatnici.
„Procijenjeno je da se do 2020. godine može očekivati povećanje ukupne turističke potrošnje s 8,3 milijarde eura u 2011. na 14 do 16 milijardi eura u 2020., odnosno udjelom bruto domaće vrijednosti turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske u rasponu od 11,5% do 14% (uz procijenjeni godišnji rast bruto domaće vrijednosti gospodarstva od 4%)“, rekao je Neven Ivandić s Instituta za turizam u uvodu okruglog stola.
„Utjecaj turizma na hrvatsko je gospodarstvo mnogo veće nego u ostalim zemljama no najvažnije je da imamo nositelje razvoja – inovativne poduzetnike i ulagače koje ne ograničava institucionalno okruženje. Za udvostručenje prihoda od turizma potrebne su nove investicije u hotele, kampove, privatni smještaj, golf terene (30tak), zabavne parkove i marine (8-10 tisuća novih vezova)“, zaključio je Ivandić.
Ostojić: Povećati konkurentnost turizma
„Da bi turizam postao faktorom razvoja potrebna su dva preduvjeta - održivost i konkurentnost turizma“, rekao je Veljko Ostojić, ministar turizma. Povećanje konkurentnosti je ključno pitanje jer je Hrvatska među devet mediteranskih zemalja na 8. mjestu. „Konkurentnost je povezana s ulaganjima, a tek kad povećamo konkurentnost i onda turizam može generirati rast i u drugim djelatnostima“, dodao je Ostojić.
„Kulturni turizam je susret više struka, kulturno poduzetništvo postoji, ali ono je van institucija“, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić te najavila zaokret u kulturnoj politici nabrojavši izvore financiranja za sljedeću godinu: javno privatno parnterstvo, kreditne linije HBOR-a te kroz strateške projekte u Europi.
Radikalne promjene zakona i smanjenje pravne nesigurnosti za investitore za ovu je jesen najavio Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja rekavši da je najveći problem institucionalni okvir koji usporava mnoge poduzetničke pothvate. Kao primjer naveo je da Kosovo ima Zakon o gradnji u 37 članaka, Danska u 48, a hrvatski zakon ima čak preko 480 članaka.
No, da su ulaganja moguća i u postojećim okvirima potvrdio je Reli Slonim, izvršni direktor Arenaturista d.d. naglasivši odlična iskustva u Istri počevši od arhitekata i banaka pa do lokalne zajednice.
„U državnim poduzećima i sektora prometa zaposleno je 17.000 ljudi koji su izravno vezani na turističku potrošnju što pokazuje da promet ima veliku ulogu u održavaju i razvoju turizma, ali i obrnuto“, rekao je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. S njim se složio i Darko Prebežac s Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dodavši da je promet i turistički doživljaj, a ne samo logistika. „Ostaju nam ceste i zračni promet, drugo je nažalost je devastirano“, rekao je Prebežac.
Dobit hoteljera: 2 eura po gostu
„Od 32 eura potrošnje gosta, dobit vlasnika je svega 2 eura“, naveo je Žejko Kukurin, predsjednik uprave Istraturista Umag d.d. pokazavši na konkretnom primjeru kako turizam generira dodanu vrijednost. Tri eura odlazi na fiskalna davanja, 2 na parafiskalna, 10 eura na plaće, 7 na dobavljače, jedna euro za struju vodu i komunalne usluge, 7 na ulaganja za obnovu, a dva je eura dobit vlasnika.
Za Tomislava Popovića, predsjednik Uprave Maistra d.d. koja je u posljednje tri godine uložila 2,2 milijarde kuna nije moguće do 2020. podvostručiti prihode bez pomoći lokalne i državne vlasti te niz mjera financijske potpore.
Zaključak svih sudionika je da se razvoj turizma a time i svih sektora gospodarstva može potaknuti isključivo zajedničkim angažmanom privatnog, javnog i financijskog sektora uz uvjerenje da Hrvatska ima perspektivu i potencijala za razvoj.
Odnosi s javnošću
Identitet i komunikacije
Zagrebačka banka
